Poslovne vijesti - Slovenija

Austrijanci traže 174 milijuna eura zbog nacionalizacije slovenskog Sberbanka

Nova Ljubljanska banka postala je vlasnik slovenskog sjedišta Sberbanka za oko pet milijuna eura, piše ljubljanski Dnevnik.

Austrijska Mesofa Vermögensverwaltungs, koja se prije preimenovanja 2023. zvala Sberbank Europe, a bila je u vlasništvu ruske državne banke Sberbank, u srpnju je podnijela tužbu protiv Europskog parlamenta, Vijeća EU, Europske komisije, Europske središnje banke (ECB) i Jedinstvenog odbora za sanaciju zbog izvlaštenja slovenačke podružnice Sberbank u ožujku 2022. Kako se vidi iz tužbe objavljene u Službenom listu EU prije nekoliko dana, traži solidarnu isplatu 173,4 milijuna eura za pretrpljenu materijalnu štetu i najmanje 450.000 eura za nematerijalnu štetu, zajedno sa zateznim kamatama za oba zahtjeva za naknadu odštete od dana izvlaštenja do dana isplate odštete. Kada je slovenska Sberbank izvlaštena, njezin vlasnik postala je Nova Ljubljanska Banka (NLB), što ju je koštalo 5,1 milijun eura. U sljedećem koraku NLB je preimenovala bivšu rusku banku u N Banku, a zatim je spojila.

Slovenski Sberbank bio je u izravnom vlasništvu Sberbank Europe sa sjedištem u Beču. Nakon eksproprijacije slovenskih i hrvatskih Sberbanka i zatvaranja poslovanja u Austriji, gdje su štediše konačno isplaćene zbog dovoljne imovine i kapitala, preostala imovina Sberbank Europe prodana je sredinom 2023. austrijskom poduzetniku Stefanu Zöchlingu, prema pisanju bečkih novina Der Standard, za 240 milijuna eura.

Nakon ruskog vojnog napada na Ukrajinu krajem veljače 2022., Sberbank, jedna od najvećih banaka u Rusiji, zabranjena je u američkom financijskom sustavu, a kasnije i u međunarodnom platnom sustavu Swift, putem kojeg se obrađuju transakcije vrijedne bilijune dolara. Među slovenskim klijentima Sberbanka zavladala je panika, mnogi su počeli podizati novac, a u vrlo kratkom vremenu, unutar dva dana, ogromne količine novca odlazile su iz Sberbanka. Situacija na slovenskom bankarskom parketu postala je kaotična. Uslijedio je vikend, kada se mnogo toga događalo iza kulisa u Frankfurtu, gdje je sjedište ESB-a, te u Bruxellesu i drugdje, traženo je i konačno pronađeno prikladno rješenje.

U ponedjeljak, 28. veljače, ESB je objavio da je, prema njihovoj procjeni, Sberbank Europe „u bankrotu ili na rubu bankrota“. Banka Slovenije zatvorila je poslovnice Sberbanka u Sloveniji i ograničila poslovanje s karticama; bankovne kartice mogle su se koristiti u ograničenom opsegu, tako da je klijent mogao ili podići novac s bankomata ili potrošiti ukupno maksimalno 400 eura dnevno. Sljedeći dan, kada su banke ostale zatvorene, bio je „dan spasa“ za slovenske klijente, posebno za one koji su na svojim računima imali više od 100 tisuća, što je maksimalni iznos do kojeg bi država zakonom jamčila bankovne depozite. Banka Slovenije objavila je da će klijenti od sljedećeg dana, 2. ožujka, moći nesmetano poslovati i raspolagati svojim sredstvima. Objasnili su da će slovensku poslovnicu Sberbanka preuzeti NLB te naglasili da ovo rješenje čuva financijsku stabilnost u Sloveniji, bez opterećenja drugih banaka ili državnog proračuna.

Banka Slovenije također je izjavila da u trenutnoj situaciji postoje dvije mogućnosti za sanaciju Sberbanke Slovenije: ili bi prestala s radom i štediše bi bile isplaćene u skladu s pravilima jamstvenog sustava, ili bi dobila novog vlasnika, što bi omogućilo održavanje svih poslovnih odnosa, i zajmoprimaca i štediša.

Mesofa smatra da su ih institucije EU protiv kojih su podnijeli tužbu oduzele bez naknade u iznosu koji bi bio u razumnom razmjeru s ekonomskom vrijednošću Sberbanke Slovenije. U obrazloženju tužbe, Mesofa je navela nekoliko razloga na temelju kojih traži odgovarajuću naknadu kao naknadu za oduzimanje.

Navodi o kršenju prava vlasništva

Mesofa smatra da su je institucije EU protiv kojih je podnijela tužbu oduzele bez naknade u iznosu koji bi bio u razumnom razmjeru s ekonomskom vrijednošću Sberbanke Slovenije. U obrazloženju tužbe, Mesofa je navela nekoliko razloga na temelju kojih traži odgovarajuću naknadu kao naknadu za oduzimanje.

Jedan od njih je da postoji dovoljno ozbiljno kršenje prava na vlasništvo prema Povelji EU o temeljnim pravima zbog očite i ozbiljne pogreške u odnosu na to što predstavlja tržišne uvjete. „U ovom slučaju, netočna primjena i razumijevanje tržišnih uvjeta temelji se prvenstveno na očito i vrlo manjkavom izvješću o procjeni, u kojem je ekonomska vrijednost Sberbanke Slovenije značajno podcijenjena, što je utjecalo na razumijevanje tržišnih uvjeta, uključujući naknadu dioničarima za prijenos dionica u svrhu eksproprijacije, u kojem su napravljene očite i ozbiljne pogreške.

Drugi je da došlo do dovoljno ozbiljne povrede vlasničkih prava Mesofe zbog nezakonitog, nereguliranog, netransparentnog i neistinitog postupka natječaja za određivanje naknade koja će se isplatiti slovenskoj podružnici Sberbanke. Među žalbenim razlozima bila je i dovoljno ozbiljna povreda vlasničkih prava Mesofe, jer stvarno određena naknada za slovenski Sberbank i rezultirajuća naknada za Mesofu nisu postigle pravednu ravnotežu između javnog interesa koji se želi ostvariti i zaštite temeljnih prava podnositelja zahtjeva. Mesofa je navodno bila prisiljena snositi nesrazmjeran i prekomjeran teret bez primanja naknade u iznosu koji bi bio u razumnom omjeru sa stvarnom ekonomskom vrijednošću slovenskih Sberbanka. "

ECB procjenila da banke propadaju

Dan prije nego što je NLB postala vlasnikom slovenske Sberbanke, Europska komisija objavila je da je odobrila programe sanacije za slovensku i hrvatsku Sberbanku, podružnice Sberbank Europe, na temelju programa koje je usvojio Jedinstveni odbor za sanaciju. Sanacija tih banaka odobrena je u okviru Okvira EU za oporavak i sanaciju banaka - alata prodaje poslovanja. Dok je slovenačka Sberbanka postala vlasnikom NLB-a, hrvatska Sberbanka postala je vlasnikom Hrvatske poštanske banke.

Rješavanje problema za vlasnike Sberbanke bolje od stečaja

Prema Uredbi o jedinstvenom mehanizmu za rješavanje problema, Jedinstveni odbor za rješavanje problema može odlučiti da se banka treba sanirati ako propada ili je vjerojatno da će propasti, ako nema dostupnih alternativnih privatnih rješenja i ako je mjera sanacije potrebna u javnom interesu. U tom slučaju, podnosi program sanacije Europskoj komisiji, koja mu se potom mora usprotiviti ili ga odobriti.

Prije ovogodišnje tužbe za naknadu štete protiv tijela EU, tužba protiv Europske komisije i Jedinstvenog odbora za rješavanje problema podnesena je Sudu EU 2022. godine u sjedištu Sberbanke u Moskvi. U tužbi se tražilo da Opći sud EU proglasi program potpore za sanaciju slovenskog Sberbanka, uključujući izvješće o procjeni Jedinstvenog odbora za rješavanje problema, ništavnim. Opći sud EU nije uvažio te zahtjeve u svojoj presudi donesenoj u studenom prošle godine, a u veljači ove godine Mesofa, kako se Sberbank Europe zove nakon rebrandinga, podnijela je žalbu Sudu EU, koja još nije odlučena.

Početkom 2025. godine Jedinstveni odbor odlučio je da dioničari Sberbanke pogođeni mjerom sanacije u odnosu na Sberbanku Sloveniju i Sberbanku Hrvatsku nemaju pravo na nikakvu odštetu. Utvrdio je da su u procesu sanacije bili u boljem položaju nego što bi bili u kontekstu redovnog stečajnog postupka. Odluka se, između ostalog, temeljila na procjenama vrijednosti Sberbanke u objema zemljama koje je proveo neovisni procjenitelj.